Arheolog sam zapravo otkad znam za sebe. Moj djed, veterinar i veliki zaljubljenik u arheologiju, još mi je kao dječaku šezdesetih godina pričao kako će napraviti štapić koji može otkrivati metale i nalaze ispod zemlje. Danas bismo to nazvali detektorom metala, ali tada je to bila gotovo nestvarna ideja koju je uklapao u svoje priče.
Cijeli svoj radni vijek posvetio sam srednjovjekovnoj, odnosno starohrvatskoj arheologiji, ali jednako me fasciniraju prapovijest i antičko razdoblje. Područje Šibenika iznimno je bogato arheološkim nalazima, od neolitika i antike do srednjega vijeka i upravo zato ovdje uvijek postoji nešto novo za istražiti, otkriti i doživjeti. Posebno bih šibensko-kninski kraj preporučio svima koje zanimaju arheologija i fotografija.
Spoj tih dviju strasti na ovom je prostoru jedinstven: brojni lokaliteti jednako su dojmljivi sa zemlje i iz zraka, kroz objektiv fotoaparata ili drona.
Pa, krenimo...
Punta Planka, odnosno Diomedov rt, nalazi se blizu Ražanja i svakako je mjesto na koje bih poveo bilo kojeg kolegu ili prijatelja da vidi jedan poseban fenomen, prije svega prirodni. Naime, tu se nalazi razdjelnica Jadrana.
Osobno sam nekoliko puta doživio da s jedne strane puše jugo, a s druge bura. To se događa pri promjeni vremena, kada priroda na tom prostoru pokazuje svoju posebnost. Uistinu, riječ je o pravoj razdjelnici Jadrana.
Sam Diomedov rt, odnosno Punta Planka, izuzetno je značajan i s povijesnog aspekta. Još u vrijeme starih Grka, a kasnije i u antici, ondje je podignuto svetište posvećeno Diomedu, grčkom junaku i heroju koji je, prema predaji, plovio s Argonautima i obilazio tada poznati mediteranski svijet.
Na tom su mjestu pomorci pristajali nakon oluja i u znak zahvalnosti ostavljali darove. Pronađena je, primjerice, keramika s natpisima poput „Diomedo doron“, što znači „Diomedu na dar“.
Na samoj punti nalazi se i crkva Crkva svetog Ivana Trogirskog. Uz nju se veže i legenda o Ivan Trogirskom, koji je, prema predaji, spasio brodolomce tako što je zaustavio oluju i smirio more.
Posebnost ovog područja nije samo u povijesti nego i u prirodi. Tu raste i motar, biljka karakteristična za obalu i gastronomiju našeg kraja, a sam pogled s Punte Planke pruža izniman doživljaj.
Boravak ondje, promatranje mora i tišina prostora djeluju gotovo meditativno.
U posljednje vrijeme ondje ima više posjetitelja, ali ranije sam znao barem jednom mjesečno dolaziti s fotoaparatom, sjediti, promatrati more i jednostavno uživati.
To je mjesto bogato pričom, prirodom i poviješću i svakako bih ga i od srca preporučio.
Fotografija: Željko Krnčević
Sljedeća točka našeg puta je Bribir - Bribirska glavica. Tu ne smijemo zaobići predivan grad Skradin.
Na ovom području možemo govoriti o nekadašnjoj antičkoj Scardoni i luci Skradin, koja je u vrijeme Rimljana bila iznimno živo i važno središte.
Ovdje je bilo smješteno i do pet tisuća vojnika koji su bili smješteni u Burnumu, što dovoljno govori o značaju ovoga kraja u antičko doba. Uz to se vežu i priče o moćnoj obitelji Šubić, o vodovodu koji je od rijeke Krke vodio prema Skradinu, kao i o Rustem-paši, zetu Sulejmana Veličanstvenog.
Nakon Skradina smo u Bribiru. Na Bribirskoj glavici priča se nastavlja kroz stoljeća, od Liburna i Rimljana, preko kasne antike pa sve do srednjega vijeka i moćnih Šubića Bribirskih. Upravo je odavde Pavao Šubić Bribirski, hrvatski ban i gospodar Bosne, upravljao velikim dijelom tadašnje Hrvatske i Bosne.
Priča na Bribirskoj glavici zaista je mnogo, a svaka od njih otkriva novi sloj bogate prošlosti ovoga kraja.
Uz vrhunske vidikovce, izvrsne mogućnosti za fotografiranje iz zraka i veličanstvene zalaske sunca, ovo mjesto pruža jedinstven spoj prirode, povijesti i doživljaja.
Zato bih svakoga rado poveo na Bribirsku glavicu i ispričao mu priču o antičkom svijetu, Liburnima i Šubićima. Jer Bribirska glavica doista je nezaobilazna točka i nezamjenjivo mjesto hrvatske baštine.
Veselim se što ćemo zajedno otkrivati sve ove slojeve povijesti, korak po korak, dio po dio.
